недеља, 8. јануар 2017.

Pljeskavica

 Pljeskavica ....


Pljeskavica ima mnogo imena a jedno od njih je i hamburger po kome se tvrdi da je prva pljeskavica nastala u Hamburgu u Nemackoj u 19 veku.


Prica ide ovako...

Mesar koji je u to vreme nemastine zeleo da zaradi jos koju paru da bi ishranio porodicu sastrugao je ostatke mesa sa kostiju i te male komadice mesa poceo je da sitni nozem sve vise i vise. Kada je dobio smesu slicnu danasnjem mlevenom mesu posolio je i bacio pecuci na zaru, meso je bilo mekano i softano tako da je veoma brzo postalo popularno. Taj anonimni mesar mozda se nije proslavio ali izmislio je danasnju najpopularniju vrstu hrane i sigurno je obezbedio porodici bezbrizan zivot za to vreme.


Pljeskavica i zdravlje

Postoje razna istrazivanja ali ni jedno vam nece reci da je pleskavica dobra ili losa. zapravo sve je lose ako se ne unosi u ogranicenim kolicinama. Pored toga sto postoji veliki procenat belancevina u mesu ako se jedu sa dosta povrca mogu i ocuvati srce a ne prineti njegovom ostecenju kako se pricalo. Naravno pleskavica je jaka hrana koja nebi trebalo vise od jednom dnevno da se jede a meso kao meso isto dnevno je ograniceno na 200 grama za prosecnu osobu. Naravno ima raznih tvrdnji o kancerogenim svojstvima rostilja na cumur(drvo) ali to su samo bezazlene informacije ako uzmete u obzir ugalj koji je kao aktivni ugalj koriscenj za vreme prvog sveckog rata protiv trovanja i kako je dim jedan od boljih dezifekcionih sredstava. Elektricni ili plinski rostilj dolazi iz amerike gde veoma veliki broj ljudi oboljeva bas zbog "zdrave hrane" i njihovog rostilja zasto nisu uzeli arape koji takodje spremaju vekovima na zar ili tzv. skari? ali o tome drugi put. 

 Prosecni sastav pljeskavice

Pljeskavicu cini vise faktora kao i podneblje gde stanovnistvo je konzumira . Nekoliko primera:
1. Hamburger jos uvek cini sastav losojeg mesa koje se ne moze bas mnogo koristiti  u mesnoj industriji to je u pitanju govedji i juneci ostatak(ne odpad) sa odredjenim aditivima protiv kiseljenja i polifosfati koji povezuju meso.
2. Pleskavica pleskavicu cini u vecini slucajeva 50-75% junetina kvalitetnog polumasnog mesa od plecke
.....e sada ste mislili mnogo je bolje, ostatak ide ovako...
-Ako je cini 75% junetine tu se dodaju sojini proteini i polifosfati nista mnogo opasno samo meso da se nebi ukiselilo ili zapalilo odmah po pravljenju i dobilo neprijatan miris isto se dodaje i loj koji pleskavici daje socnost za razliku od hamburgera.
-Ako pleskavicu cini 50% junetine ostatak 30 % cini piletina ili ovcetina ili svinjetina svako meso nadodato daje poseban ukus i miris naravno mora se nadodati i malo loja i sojinih protejina kao i polifosfata.
-Ali glavna razlika kod vecine stanovnistva je da je pleskavica obicno sa lukom crnim kao i malo belog i da je masa posoljena dok hamburger ne sadrzi ni slanocu ni zacine.

Pljeskavica kao trend

Da dobro je poznato da su lanci brze ishrane veoma uzeli maha u danasnjem uzurbanom nacinu zivota. Zbog velike popularnosti i razlika medju ljudima kao i uverenja, pleskvavice su postale samo naziv tako da veoma cesto mozete naci pleskavice koje su biljnog porekla ili razlicitog sastava . Sve je nebitno dokle god uzivamo u njima. Prijatno svim ljubiteljima pljeskavica.